Prema Popisu stanovništva 2011. godine u Hrvatskoj živi 31.479 Bošnjaka od čega najviše njih u Gradu Zagrebu
Na „buretu baruta“, kakav je Balkan već desetljećima, političari vrlo često radi dnevno političkih potreba daju brojne izjave koje još češće izazivaju brojne žestoke reakcije.Ako se samo malo vratimo unazad u medijima možemo pronaći niz, u najmanju ruku, nekorektnih i zapaljivih izjava od strane političara koji ne razmišljaju o posljedicama, ili pak dobro razmišljaju, pa znaju što to sve može uzrokovati.Kako to obično bude jedna takva izjava uzrokuje automatski brojne ništa manje neodgovorne i zapaljive reakcije druge pa i treće strane.
Sprema se 'veliko zlo'
Tako je, komentirajući jednu od takvih izjava, reisul – ulema islamske zajednice u BiH Husein Kavazović upozorio Bošnjake da im se sprema „veliko zlo“. Reis Kavazović je govoreći na tu temu kazao da u njegovoj zemlji i Bošnjacima ponovo prijete s istih strana s kojih su to činili i prije dva i pol desetljeća.
„Samo je oružje drugačije. I danas moramo ukazivati na pokušaje dehumanizacije nas, bosanskih muslimana, koju vode politike iz susjednih zemalja, izmišljajući laži o našem čistom islamu. U isto vrijeme oni se naoružavaju, spremni da započeto nastave, kao da im zla nije malo. Odlikuju ratne zločince i veličaju zločinačke ideologije, uzdižu ih i ponose se njima", rekao je reis Kavazović.
Poslije svega toga logično se još jednom postavilo i pitanje položaja pripadnika bošnjačke nacionalne manjine u Hrvatskoj koji su po brojnosti druga nacionalna manjina uopće u Hrvatskoj. Unatoč tome Bošnjaci u Hrvatskom saboru nemaju svoga predstavnika tako da svoju izbornu jedinicu dijele s četiri druge nacionalne manjine.
Na tu temu govorio je i predsjednik SDA Hrvatske Armin Hodžić rekavši kako je i sam gotovo svakodnevno izložen uvredama i prijetnjama tako da ga se naziva „balijom“, „Turčinom“, „izdajnikom“ i drugim pogrdnim imenima. Jednom prilikom mu je upućena poruka i da će mu se desiti „ono što su Srbi Bošnjacima radili u Srebrenici".
Član Savjeta za nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj ispred bošnjačke nacionalne manjine Ishak Hodžić kaže kako ne želi ulaziti u to što je mislio i rekao reis Kavazović, ali da Bošnjaci u RH mogu biti zadovoljni s položajem kojega ostvaruju i da Bošnjaci u Hrvatskoj „nemaju tih problema“.
Uglavnom zadovoljni
„Možemo reći da smo uglavnom zadovoljni iako uvijek ima mjesta za napredak i poboljšanje stanja. Bošnjacima u Hrvatskoj je Hrvatska domovina i mi je kao takvu prihvatamo. Voljeli bi kada bi na isti način i drugi narodi koji žive u BiH prihvatali BiH, iako svi znamo što se i kako radi i govori. Branili smo Hrvatsku kada je trebalo, živimo ovdje te imamo sva prava i obveze kao i većinski narod te pripadnici drugih nacionalnih manjina“, kaže Hodžić.
Dodaje kako su zakoni u Hrvatskoj jako dobro napisani ali i da se redovito čovjek pojavljuje kao nekakav faktor koji je smetnja ili ih ne provodi kako bi trebalo. Kada je riječ o problemima s kojima se suočavaju posebno ističe problem zapošljavanja Bošnjaka u državnim institucijama. Primjera radi, sa zapošljavanjem u Gradu Zagrebu su, kaže Hodžić, zadovoljni.
Međutim, kada je riječ o zapošljavanju u državnim institucijama stalno, i tako već godinama, nailaze na probleme tako da izostaje bilo kakav napredak. Pokušali su do rješenja problema doći i preko predsjednice RH, ali uzalud.
„Na prošlim izborima mi smo podržali Kolindu Grabar Kitarović za predsjednicu. Međutim, sada već više od četiri godine, usmeno i pismeno, pokušavamo dogovoriti sastanak kako bi probali riješiti ovo nama goruće pitanje. Nažalost, predsjednica za sve to vrijeme nije zaposlila nikoga od Bošnjaka niti je našla vremena da nas primi i sasluša kako bi zajednički vidjeli ima li mogućnosti za rješavanje ovoga našega problema. Samim tim i mi ćemo vidjeti kako ćemo se postaviti na idućim skorim predsjedničkim izborima i koga ćemo podržati“, kaže Hodžić.
Dodaje kako ne pomaže niti činjenica što među svojim redovima imaju visoko obrazovanih i stručnih ljudi koji bi zasigurno mogli pomoći i dati svoj doprinos u raznim oblastima društvenoga života. Slikovito je to pojasnio da se, kada dođe u BiH, tamo osjeća kao „stranac“ jer u državnim institucijama u velikom broju rade Hrvati i Srbi.
Okrenimo se budućnosti
„To je svakako dobro, ali toga u Hrvatskoj nema. Rat je bio i prošao i sve ono što se događalo ne smije se zaboraviti. Međutim, moramo krenuti naprijed radi bolje i sretnije budućnosti svih nas pri čemu svi oni koji su napravili neko zlo moraju odgovarati“, istakao je Hodžić.
Sličnog je mišljenja i imam gunjanski Idriz Bešić koji također nema velike zamjerke na položaj bošnjačke nacionalne manjine u Hrvatskoj, napominjući kako nekih većih problema zapravo nema. Za riječi reisa Kavazovića kaže kako se one ne odnose na Bošnjake u Hrvatskoj nego se one odnose na globalni plan.
„Mi smo lokalni ljudi i mi to ne osjećamo. Mogu reći kako je u najvećem dijelu sve u redu iako uvijek može i mora biti bolje. Moram napomenuti kako su Bošnjaci jedna zahvalna manjina koja je uvijek bila kooperativna i konstruktivna. Ovakav svoj položaj u Hrvatskoj mi smo zaslužili i za njega smo se izborili“, smatra imam Bešić.
I on smatra kako su važeći zakoni u Hrvatskoj odlično napisani i gotovo idealni, ali i da dolazi do problema kada se neki od njih, ili neki njihovi dijelovi, trebaju provoditi na terenu. Osnovni razlog tome su ljudi koji ih trebaju provoditi. Radi toga sve ono što je u okvirima zakona najčešće i dobiju.
Po riječima imama Bešića u visokoj politici treba voditi i računa kakva se slika ostavlja i na političkom planu. Kao primjer iznio je obnovu džamije u Gunji, koja je bila poplavljena u proljeće 2014. godine kada je županjsku Posavinu pogodila poplavu, a za čiju obnovu RH nije dala niti kune.
Izostala pomoć Hrvatske
„To su stvari koje se znaju, vide, i o kojima treba voditi računa. Nije normalno niti korektno da u obnovi džamije Hrvatska nije uopće sudjelovala. Isto se ponovilo i kod izgradnje Islamskog centra. Država Hrvatska je morala da sudjeluje u obnovi barem s nekim dijelom, a ne da cijeli iznos pokrije Turska. U takvim stvarima treba imati malo dobre volje i razmišljati šire i unaprijed, a to je očigledno iz nekog razloga izostalo“, kaže imam Bešić.
Podsjetio je kako je u svibnju 2014. godine u gunjanskoj džamiji bilo preko dva metra vode. U međuvremenu džamija je obnovljena, a i Islamski centar je stavljen u funkciju iako nije do kraja uređen i opremljen. Kaže kako je na sličan način gotovo izgrađena i džamija u Sisku gdje je također izostalo bilo kakvo sudjelovanje države.
U svojim ranijim izjavama o položaju pripadnika bošnjačke nacionalne manjine u Hrvatskoj predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj, muftija Aziz ef. Hasanović, izrazio je zadovoljstvo položajem i razvojem muslimanske zajednice te pohvalio model rješavanja islamskog pitanja u Hrvatskoj.
„Primjer dobro uređenih odnosa Islamske zajednice u Hrvatskoj sa državom možemo zahvaliti dvjema stvarima - otvorenosti hrvatske države da integrira jednu muslimansku zajednicu i spremnosti Islamske zajednice u Hrvatskoj da se integrira u hrvatsko društvo te da na taj način izbjegne asimilaciju, koja po prirodi stvari prijeti manjinama“, rekao je muftija Hasanović.
Bošnjaci u Hrvatskoj su jedna od 22 priznate nacionalne manjine. Prema Popisu stanovništva 2011. godine u Hrvatskoj živi 31.479 Bošnjaka od čega najviše njih u Gradu Zagrebu. U Domovinskom ratu u obrani Hrvatske sudjelovalo je oko 25.000 Bošnjaka od kojih je njih 1.180 poginulo.
Kada je riječ o vjerskim objektima u Hrvatskoj postoje četiri džamije i to ona u Zagrebu, Rijeci, selu Bogovolja kao i Gunji koja će 28. rujna ove godine obilježiti 50. godina od izgradnje.
Govoreći o izgradnji džamije u Gunji imam Bešić podsjeća kako je ista građena u vrijeme komunizma i to na način da su sav građevinski materijal donirali i osigurali sami vjernici.
„I to je podatak koji govori kako Bošnjaci u Hrvatskoj gledaju na Hrvatsku i koliko su riješeni da tu ostanu živjeti“, zaključio je imam Bešić.
Izvor: Al Jazeera
Kommentar schreiben