Filip Škiljan, historičar i naučni savjetnik na Institutu za migracije i narodnosti bavi se historijom Drugog svjetskog rata i nacionalnim manjinama.
Njegova nova knjiga pod nazivom Sjećanje Bošnjaka na sudjelovanje u domovinskom ratu u Hrvatskoj nedavno je objavljena na radost mnogobrojnih Bošnjaka u Republici Hrvatskoj.
Kako kaže, prije ove knjige proučavao je i doprinos mađarske nacionalne manjine u prethodnom ratu, pa je logičan slijed okolnosti objavljivanje i sjećanja na doprinos Bošnjaka.
Sa Škiljanom razgovaramo o spoznajama do kojih je došao tokom dužeg istraživanja, položaju Bošnjaka, ali i ostalih nacionalnih manjina u Hrvatskoj i sličnim temama.
Nedavno je objavljena Vaša knjiga ‘Sjećanje Bošnjaka na sudjelovanje u domovinskom ratu u Hrvatskoj’ koja tematizira doprinos Bošnjaka u odbrani Hrvatske u toku prethodnog rata. Zbog čega ste se odlučili za aktualiziranje ove teme?
– Budući da se bavim nacionalnim manjinama u Hrvatskoj tema Bošnjaka u Hrvatskoj mi je bliska, pa su me iz Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Grada Zagreba angažirali da napišem knjigu o sudjelovanju Bošnjaka u Domovinskom ratu. Prije te knjige sam napisao knjigu o Mađarima u Hrvatskoj u Domovinskom ratu, pa je pisanje knjige o Bošnjacima bio svojevrstan nastavak na tu knjigu. Sada izlazi i moja knjiga o Nacionalnim manjinama u Hrvatskoj u Domovinskom ratu, a Bošnjaci su svakako bili najbrojnija manjina koja je branila Hrvatsku.
Na koji način ste dolazili do podataka, te koji su konkretni rezultati Vašeg istraživanja?
– Do podataka sam dolazio putem iskaza kazivača. Obišao sam mnoga naselja – Gunja, Osijek, Slavonski Brod, Varaždin, Karlovac, Sisak, Zagreb, Velika Gorica, Rijeka, Zadar, Labin, Pula, Rovinj, Buzet, Krk, Buje, Šibenik, Split, Dubrovnik te seoska naselja na Kordunu. Na temelju iskaza kazivača napisao sam knjigu o sjećanjima Bošnjaka na Domovinski rat. U uvodu sam dao povijesni pregled doseljavanja i življenja Bošnjaka u Hrvatskoj od 19. stoljeća do danas.
Posebno sam se bavio njihovim sudjelovanjem u Domovinskom ratu te sam ondje donio sve procjene o tome koliko je Bošnjaka sudjelovalo u ratu i na koji su način sudjelovali. Arhivsku građu sam minimalno koristio budući da još uglavnom nije sortirana ili nije dostupna. Bez obzira na sve nedostatke, smatram da je ovo početak jednog većeg i ozbiljnijeg istraživanja koje će moći provesti istraživači kada bude dostupna sva arhivska građa (posebno ona iz Vojnog arhiva Ministarstva obrane Republike Hrvatske).
Da li je ranije bilo interesa za objavljivanje jednog ovakvog djela?
– Znam da je do sada objavljena jedna knjiga o Bošnjacima u Domovinskom ratu koju je napisao Hamdija Malić o braniteljima Bošnjacima. Također je izišao jedan broj Bošnjačke pismohrane vezan za Bošnjake. U više publikacija koje obrađuju sudjelovanje pojedinih brigada ili bojni u Domovinskom ratu spominje se sudjelovanje bošnjačke nacionalne manjine. Također je vrijedna knjiga autora Šanguta i Radoša o sudjelovanju nacionalnih manjina u Domovinskom ratu. Ondje se nalaze i sjećanja Bošnjaka iz različitih dijelova Hrvatske na rat.
Napomena o autorskim pravima
Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”
Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.
Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš
tekst.
Da li se dovoljno cijeni doprinos Bošnjaka u odbrani Hrvatske?
– Mislim da se općenito ne cijeni dovoljno sudjelovanje nacionalnih manjina u Domovinskom ratu. One su, naime, jednako branile svoju domovinu Hrvatsku kao i većinski narod. Stoga su publikacije koje se tiču pojedinih nacionalnih manjina i njihovog sudjelovanja u Domovinskom ratu iznimno vrijedne. Do sada su izišle takve publikacije o Rusinima, Mađarima, Romima i Bošnjacima dok pripadnici češke, slovačke i albanske manjine imaju tek neke tekstove koji su posvećeni njihovom sudjelovanju u ratu. Postoji također i jedan film o sudjelovanju Makedonaca u ratu. O ostalim manjinama nema ni nekih stručnih i znanstvenih tekstova.
Koliko su ustvari građani Hrvatske upoznati sa djelovanjem bošnjačke zajednice tokom rata?
– Mislim da građani Hrvatske općenito ne znaju mnogo o djelovanju nacionalnih manjina, ali da se putem nekih emisija na televiziji i radiju ipak poneki informiraju u sadašnjosti i prošlosti pojedinih manjina, pa tako i Bošnjaka.
Nakon Srba, Bošnjaci su druga najveća nacionalna manjina u Republici Hrvatskoj. Da li bi njihov položaj u hrvatskom društvu mogao biti bolji?
– Svakako mislim da bi trebali imati svojeg posebog zastupnika u Hrvatskom saboru s obzirom na brojnost. Naime, dijeljenje zastupnika s Makedoncima, Crnogorcima, Slovencima i Albancima im ne omogućuje da iznesu sve probleme koji tište ovu zajednicu i da ostvare sve one pogodnosti i prava koja bi im u slučaju daimaju zagarantiranog svojeg zastupnika bila omogućena.